boja
Genetska mutacija uzrok je zbog kojega konji lipicanci s vremenom dobiju karakterističnu bijelu boju iako se ždrijebad okoti s crnom, smeđom ili sivom dlakom, pokazalo je istraživanje austrijskih i švedskih znanstvenika, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji.
Otkrivena je desetljećima stara "tajna lipicanaca" kojom su se bavili genetičari iz više zemalja jer se uzrok promjene boje do sada nije znao. Istraživanja provedena u Austriji i Švedskoj pokazala su da u tijelu mladih konja lipicanaca, zbog genetske promjene izazvane križanjem u prošlosti, ubrzano nastaju stanice melanocita, a on omogućava visoku sintetizaciju pigmenta melanina.
No, isto kao što su brzo nastale, zalihe tog pigmenta se u šestoj godini naglo izgube: konji onda dobivaju bijelu boju, karakterističnu za tu pasminu, a zato su i nešto izloženiji opasnosti kožnog raka, melanoma, od tamnijih pasmina.
Slovenija se smatra "domovinom lipicanca" jer je austrijski car Karl II. u mjestu Lipica u zapadnom dijelu današnje Slovenije 1580. godine osnovao ergelu u kojoj su križane domaće kraške kobile s prvoklasnim ždrijepcima s njegovih posjeda u Španjolskoj, Danskoj i u napuljskom kraljevstvu, te s arapskim konjima.
Danas se računa da je u različitim dijelovima svijeta oko 3000 primjeraka tih plemenitih konja visokih 150 do 160 centimetara i teških od 450 do 580 kilograma. Uz matičnu ergelu u Lipici, najveći broj ih živi u desetak ergela u susjednim zemljama, a među njima i u ergeli Đakovo.
